JBošnjačka narodna nošnja čini važan dio kulturnog nasljeđa Bošnjaka koji žive u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Srbiji, ali i u drugim zemljama gdje je ovaj narod prisutan. Kroz vjekove, nošnja je uspješno sačuvala svoje prepoznatljive osobine, iako nije ostala imuna na uticaje raznih istorijskih događaja. Jedan od ključnih faktora u njenom oblikovanju bila je dugotrajna osmanska vlast, koja je ostavila dubok trag u svakodnevici, običajima i kulturi Bošnjaka.
Zahvaljujući tim uticajima, moguće je danas s priličnom preciznošću dočarati kako su Bošnjaci živjeli sve do sredine 20. vijeka, odnosno do Drugog svjetskog rata. U tom kontekstu, narodna nošnja zauzima posebno mjesto – ona nije bila samo odjeća, već i sredstvo izražavanja identiteta, statusa i pripadnosti zajednici.
Ženska bošnjačka nošnja posebno se isticala elegancijom, detaljnom izradom i bogatim ukrasima. Sastojala se od više slojeva odjeće, među kojima su najčešće bili dimije, jelek, anterija, lanena ili pamučna košulja, te marama ili fes ukrašen raznim ukrasima. U izradi su se često koristili svileni konci i zlatovez, što je osim estetskog efekta, govorilo i o društvenom položaju žene koja ju je nosila.
Muška nošnja, iako jednostavnija, nosila je podjednako važne kulturne i simbolične poruke. Obično se sastojala od čakšira, košulje, jeleka, pojasa i fesova, a u posebnim prilikama dodavali su se specifični detalji koji su imali značenje u zajednici. Kao i kod ženske nošnje, jasno su se razlikovali svakodnevni odjevni komadi od onih koji su se nosili u svečanijim prilikama, a primjetne su bile i razlike između seoske i gradske varijante.
Bošnjačka nošnja, bilo muška ili ženska, bila je mnogo više od obične odjeće – predstavljala je kulturni simbol i jasan izraz pripadnosti. Svaki njen element nosio je poruku: odakle osoba dolazi, da li je udata ili slobodna, koliko ima godina, pa čak i koliko je imućna. Na taj način, nošnja je igrala posebnu ulogu u svakodnevnom životu Bošnjaka i predstavljala poveznicu sa njihovim istorijskim i kulturnim korijenima.