Karekteristike ženske bošnjačke nošnje
Objavljeno: 26.04.2025Ženska bošnjačka nošnja oduvijek se izdvajala raskošnošću i pažljivo izrađenim detaljima. Karakteristična je po slojevitosti, pri čemu su se različiti odjevni komadi skladno nadopunjavali, stvarajući dojmljiv i prepoznatljiv izgled.
Košulja je činila osnovu nošnje. Šivana od tankog bijelog platna, često je bila ukrašena finim vezom, naročito na rukavima i oko ovratnika, što joj je davalo nježan i ženstven izgled.
Dimije, široke pantalone koje se skupljaju oko članaka, izrađivane su od svilenih ili pamučnih tkanina. Smatrane su simbolom elegancije i profinjenosti, a njihova udobnost i raskošna forma isticali su žensku figuru.
Jelek i anterija predstavljali su gornje slojeve odjeće. Jelek je bio kraći, pripijao se uz tijelo i često bogato ukrašavan zlatnim ili svilenim vezom. Anterija, s druge strane, bila je duža i podsjećala je na ogrtač, dajući odjeći dodatnu dozu svečanosti i otmjenosti.
Pojas (ili pas) imao je dvostruku funkciju – ukrašavao je struk i isticao liniju tijela, ali je istovremeno služio i kao praktičan dodatak, kojim se pridržavala nošnja.
Preko ramena često se nosio zar, ukrasni ogrtač, dok je kosa bila prekrivena različitim vrstama pokrivala – od jednostavne šamije, preko bogato izvezenih marama, do fesa ukrašenog ukrasima i perlama.
Neizostavan dio izgleda bio je nakit, koji je nosio i estetsku i simboličku vrijednost. Ogrlice od dukata, naušnice, prstenje i broševi često su se prenosili s generacije na generaciju, kao porodično blago i znak statusa.
U seoskim sredinama nošnja je bila skromnija, rađena uglavnom od domaćih, grubljih materijala. U gradovima su, pak, prevladavali luksuzniji materijali poput svile, kadife i satena, što je odražavalo viši društveni status i urbani stil života.