Muška bošnjačka nošnja, iako manje raskošna od ženske, imala je jednako važnu ulogu u predstavljanju identiteta i društvenog statusa muškarca. Nije se isticala razniih ukrasa, ali je bila pažljivo osmišljena i funkcionalna, s jasno definisanim elementima.
Košulja je bila osnova odijevanja – najčešće bijela, s prostranim rukavima, a na vratu se vezivala koncem ili trakama. Njena jednostavnost odražavala je praktičnost, ali i skromnost, što su bile cijenjene vrijednosti.
Čakšire, uske pantalone izrađene od tamnog vunenog sukna, vezivale su se oko struka i često bile dio svakodnevne i svečane odjeće. Njihov kroj je pratio liniju nogu, a sam materijal pružao je trajnost i otpornost.
Gornji dio nošnje činili su jelek i fermen – odjevni komadi koji su, naročito u svečanim prilikama, bili bogato ukrašeni vezom. Fermen je imao i praktičnu funkciju, jer je služio kao dodatna zaštita od hladnoće.
Pas ili pojas, često tkan od vune, bio je širok i služio za nošenje ličnih predmeta – u njega su se stavljali nož, kubura, duhanica ili novac. Osim funkcionalne, imao je i estetsku ulogu u ukupnom izgledu.